Strah od robota
Uz brojna upozorenja o tome da bi umjetna inteligencija mogla postati prijetnja za opstanak čovječanstva i da se mora staviti pod kontrolu prije nego što postane kasno, nameće se pitanje – kakvi su to scenariji potencijalne katastrofe i na koji način bi strojevi mogli dovesti do nestanka ljudi? ‘Klamerice’ propasti Većina predviđenih katastrofalnih situacija započinje na isti način: strojevi nadmašuju ljudske mogućnosti, izmiču kontroli i odbijaju biti isključeni. “Kada jednom razvijemo mašine koje imaju cilj samoodržanja, ulazimo u opasnu zonu”, izjavio je stručnjak za umjetnu inteligenciju Yoshua Bengio. S obzirom da takvi strojevi još uvijek ne postoje, osmišljavanje načina na koje bi mogli ugroziti čovječanstvo često je prepušteno filozofskim raspravama i naučnoj fantastici. Filozof Nick Bostrom napisao je o ‘eksploziji inteligencije’, koja se, prema njemu, događa kada superinteligentni strojevi počnu projektirati vlastite strojeve. Bostrom je tu ideju ilustrirao pričom o superinteligentnoj umjetnoj inteligenciji u fabrici klamerica, koja dobija zadatak da maksimizira proizvodnju klamerica i na kraju “preoblikuje Zemlju, a zatim sve veći dio vidljivog svemira u klamerice”. Iako su mnogi odbacili Bostromove ideje kao naučnu fantastiku, posebno jer je tvrdio da je čovječanstvo računalna simulacija i podržavao teorije slične eugenici, njegova promišljanja o umjetnoj inteligenciji bila su izuzetno utjecajna, inspirirajući Elona Muska i profesora Stephena Hawkinga. Terminator Ako superinteligentni strojevi namjeravaju uništiti čovječanstvo, definitivno će im biti potreban fizički oblik. Kiborg sa crvenim očima, kojeg je u filmu “Terminator” glumio Arnold Schwarzenegger, poslan iz budućnosti kako bi uništio ljudski otpor protiv umjetne inteligencije, pruža intrigantnu sliku, posebno za medije. No, stručnjaci su odbacili tu ideju. “Vrlo je malo vjerovatno da će ovaj koncept naučne fantastike postati stvarnost u narednim desetljećima, ako ikada”, navela je grupa Stop Killer Robots u svom izvješću za 2021. godinu. Ta grupa je, međutim, upozorila da predstavlja egzistencijalni rizik davanje odlučujuće moći o životu i smrti strojevima. Ekspertkinja za robote sa Univerziteta u Waterloo-u u Kanadi, Kerstin Dautenhahn, umanjila je ove strahove. Ona je za AFP izjavila da umjetna inteligencija vjerojatno neće opremiti strojeve sa većim sposobnostima za razmišljanje niti ih obdijeliti željom za uništenjem svih ljudi. “Roboti nisu zli”, rekla je, ali je priznala da ih programeri mogu programirati da čine zle stvari.
