Preminuo Stjepan “Stipica” Kalogjera

Stjepan “Stipica” Kalogjera, hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i producent, preminuo je 3. januara 2025.god., objavilo je Hrvatsko društvo skladatelja.

Stipica Kalogjera već je od malih nogu pokazivao izuzetnu glazbenu nadarenost. Počeo je svirati violinu u Zagrebu, a kasnije je svirao trubu i klavir, da bi svoje obrazovanje završio na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao 1962. godine. Iako je stekao ovo zvanje, odlučio se posvetiti svijetu glazbe.

Njegova karijera u glazbi započela je 1958. godine kada je postao član Plesnog orkestra Radio Zagreba (danas Big Band HRT). Tamo je prvo bio trubač, potom pijanist, a od 1991. do 1993. godine obnašao je funkciju glazbenog producenta.

Skladao je oko 70 zabavnih pjesama, među kojima se izdvaja: Vino i gitare, Ti si moja obala, Dobra večer, uzorita, Sviraj mi, gitaro, Margarita, Vjeruj mi, Krovovi, Ti, koju ne poznam, Poslije kiše dolazi sunce, Bit ćeš uvijek moja, Adrese moje mladosti, Ča je bilo tega više ni, Ponoćno sunce i Tvojih pola sata.

Tijekom svoje karijere, skladao je i aranžirao više od 4000 djela za razne glazbene sastave, od malih ansambala do simfonijskih orkestara, a neki su od njih osvojili prestižne nagrade. Osobito su uspješni aranžmani za pjesme Galeb i Skalinada (Z. Runjić) te Cesarica (Z. Stipišić), za koju je osvojio nagradu Porin 1994. godine za najbolji aranžman. Iste godine, zajedno s Arsenom Dedićem, osvojio je Porina kao najbolji producent za album Tihi obrt, a 1998. godine su opet zajedno osvojili Porina za album Ministarstvo straha. Godine 2010. nagrađen je Porinom za životno djelo.

Kalogjera je autor glazbe za dva mjuzikla, O’Kaj i Kaj20, koja su izvedena s velikim uspjehom u Zagrebačkom kazalištu Komedija. Također je skladao glazbu za animirane filmove i dječje televizijske serije.

Kao skladatelj i aranžer, sudjelovao je na brojnim festivalima zabavne glazbe, i to kako domaćim (Zagreb, Split, Opatija, Slavonski Brod, Krapina), tako i inozemnim (Bratislava), osvojivši nekoliko prvih nagrada. Dirigirao je orkestrima na domaćim festivalima (bio je stalni šef-dirigent festivala u Splitu od 1980-ih), kao i u inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i Birminghamu 1998).

Njegov umjetnički rad obilježila je jedinstvena sposobnost kombiniranja inovativne harmonije, bogate instrumentacije i emotivne dubine. Glazbeni pisac Siniša Škarica uspoređuje njegov doprinos hrvatskoj glazbi s veličinama poput Quincyja Jonesa na svjetskoj sceni. Stipica Kalogjera ostavlja iza sebe neizmjernu glazbenu baštinu koja će i dalje inspirirati mnoge generacije.